Kako zameniti stranu valutu u Srbiji

Zamena strane valute na putovanjima vrlo često ume da bude komplikovana, naročito ako se putuje u deo sveta gde koriste valute za koje nikada pre nismo čuli. U takvoj situaciji se nađu i strani turisti koji dolaze u Srbiju, jer su nam cene iskazane u evrima, svi pominju evre kada pričaju o cenama, ali gotovo nigde ne može da se plati u stranoj valuti. Sada i meni to zvuči čudno, a kako je tek sirotim turistima, mogu samo da zamišljam. Prva stvar koja turistima padne na pamet kao razlog za ovakvu „politiku cena“ je da imamo visok nivo inflacije i da se zbog toga vezujemo za stranu valutu, ali kada im kažem da nam je inflacija skoro na nivou nekih zemalja EU, oni su u totalnom čudu.

Potrudiću se da u sledećim redovima objasnim zbog čega sve ovo u stvari samo zvuči komplikovano, a da je u realnosti jako jednostavno i potpuno logično!

Hiperinflacija 1993.

Svi koji žive u Srbiji, ili su makar proveli deo svog života ovde, znaju da je naša zvanična valuta dinar ili skraćeno RSD. Isto tako i vrapci na grani znaju da ćete teško naći Srbina koji iskazuje vrednost nečega u domaćoj valuti, bez obzira da li je u pitanju njegova plata, nekretnina, pa čak i mobilni telefon koji koristi. Možda imamo dinare na bankovnom računu i u novčaniku, ali evro je zapravo ono što nam je uvek na pameti.

Hyper-inflation

Koji su uzroci tome? Svi mi koji imamo više od 30-ak leta dobro se sećamo kako je ekonomija bila pogođena hiperinflacijom ’93. kada je jedino bilo važno da što pre zamenimo dinare u nemačke marke, kako nam novac ne bi izgubio totalno na vrednosti. Zabavna strana tog perioda je bila što smo svi bili milijarderi, mada to nam i nije bila neka uteha, pošto se neretko dešavalo da ono što je ujutru u dinarima vredelo 100DM do uveče bivalo svega 10. Inflacija je napokon obuzdana 1.1.1994. uvođenjem tzv. novog dinara, ili kako smo ga od milošte zvali Avramov dinar (po Dragoljubu Avramoviću koji je doveden na čelo NBS kako bi nas spasao bede), koji je bio vezan za nemačku marku u odnosu 1:1. Naravno ove mere nisu trajale baš jako dugo, ali na sreću hiperinflacija se nije ponovila od tada, samo dobra stara (obična) inflacija. Ukoliko bismo današnji dinar uporedili sa nemačkom markom, odnos bi bio 61 dinar za 1DM, što znači da je dinar oslabio 6100% za poslednjih 20-ak godina, što i nije tako loše u odnosu na ’93. gde bi to bila mesečna stopa.

I nakon tog period bilo je turbulencija sa domaćom valutom i kursom, tako da nije ni čudo zbog čega dajemo prednost čvrstoj valuti i uglavnom sve iskazujemo u njoj, iako je u poslednjih nekoliko godina dinar poprilično miran. Sve ovo prethodno je dovelo do toga najradije štedimo u evrima, tako da menjamo dinare u evre i obratno vrlo često. Upravo je ova navika i doprinela tome da imamo menjačnice gotovo na svakom ćošku i tako po celoj zemlji.

Menjačnice i banke na svakom ćošku

Exchange_office_1

Korist za turiste i putnike je što mogu da zamene strane valute jednostavno, sigurno i po dobrom kursu. Sve menjačnice su licencirane od strane Narodne Banke Srbije i ne postoji menjačnica koja posluje bez ove licence, što praktično znači da se menjači pridržavaju propisa koje je uspostavila NBS, inače bi ostali bez licence. Koliko ja znam, u poslednjih desetak godina od kada su menjački poslovi uvedeni u red, nisam čuo da je neko bio prevaren ili za bilo koji drugi problem. Što se Beograda tiče, kurs može da bude manje povoljan u menjačnicama koje se nalaze na prometnim mestima (aerodrom, tržni centri, centar grada…), ali i tamo razlika nije prevelika, tipa 1%, tako da ako ne menjate neke sulude cifre nećete mnogo izgubiti. Druga opcija su banke, u njima se uvek mogu promeniti devize za dinare i obrnuto, ali je kurs kod banaka manje povoljan nego u menjačnicama, tako da kurs tamo može biti nepovoljniji i više od 2% u odnosu na menjački kurs.

Exchange_office_2

Ono što je možda i najbitnije za plaćanja po Srbiji je da na većini mesta gde turisti zalaze (hoteli, restorani, kafići, benzinske pumpe…) gotovina nije ni potrebna, jer je moguće platiti platnim karticama, a i bankomati iskaču na svakom uglu.

ATM_2

Eto, nadam se da su sada neka pitanja razjašnjena i da će ovaj tekst pomoći onima koji su imali nedoumice oko toga kako funkcioniše zamena valuta u Srbiji. Bankari su se potrudili da svi mi trošimo svoj novac komforno, bezbedno i jednostavno.

Оставите одговор

Your email address will not be published. Required fields are signed with *